min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

NAJNOVIJE

  • Vijesti
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

'Ajde, Kato' je sada zaštićeno kulturno dobro

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Subota, 05 Svibanj 2012 14:38

Ajde, Kato, ajde, zlato… - rado je pjevana starogradska pjesma koja se, kao i druge starogradske pjesme s područja Slavonije, Baranje i Srijema odsad interpretiraju uz oznaku nematerijalnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara RH! Utvrđeno je to rješenjem Ministarstva kulture, a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kruna je to uspjeha organizatorima đakovačke manifestacije koja njeguje ovaj izričaj Smotre povijesnih plesova i starogradskih pjesama Hrvatske. Ona je jesenas održana 14. put, u organizaciji SAKUD-ova Slavonije i Baranje i Grada Đakova te Turističke zajednice, a sve pod voditeljskom paskom njenog autora Josipa Vinkeševića, đakovačkog njegovatelja folklora i plesne baštine.

- Iznimno smo ponosni na odluku Ministarstva da starogradsku pjesmu zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro - kaže Vinkešević. Starogradskim pjesmama naziva se vrsta pjesama koje su nastale i još se izvode u gradovima, gradićima i selima Slavonije, Baranje i Srijema te na širem panonskom prostoru. U prošlosti ih se nazivalo varoškim, kasnije i folklornim gradskim, a zatim starogradskim. Danas se pod tim podrazumijevaju ljubavne pjesme, no povijesna građa sadrži i napitnice, zdravice i domoljubne pjesme, pjesme oblikovane na način varoških. Srodne su i crkvenim pučkim pjesmama kontinentalne RH, dalmatinskim gradskim, zabavnoj glazbi i dijelom novim tamburaškim pjesmama.

- Tekst im je lirski, ljubavnog, ponekad i tragičnog sadržaja. Poetska forma je najčešće strofa od četiri stiha, rjeđe i dvostih, a s obzirom na vrstu stiha prevladava osmerac - prenosi obrazloženje Ministarstva Vinkešević. Temelji starogradske pjesme kakvu danas prepoznajemo su s kraja 18. i početka 19. stoljeća. U slavonske varošice doseljavaju se ljudi iz srednje Europe, čime nastaje društveni sloj koji se svojim životom razlikuje od seoskog puka. Vrijeme je to seoskih zabava, društvenih igara, balova, ali i pjesama koje su odisale novim stilom, a narod ih dobro prihvaća, o čemu svjedoče i brojni zapisi. Uz ostale, posebno mjesto u proučavanju i prikupljanju ima Franjo Kuhač, a mnoge iz njegovih bilješki izvode se i danas. U drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća rado ih izvode zborovi, tamburaški sastavi i salonski orkestri. Najveći preokret u odnosu seoske i gradske folklorne glazbe nastao je 1930-ih, kada je prema stavu HSS-a smatrano da je prava hrvatska narodna glazba samo na selu. Kroz sve vrijeme starogradska je pjesma preživjela, uz proučavanje. Nosač zvuka Starogradski biseri 2006. dobiva Porina za najbolji album narodne glazbe, a 2003. objavljena je knjiga Miroslave Hadžihusejnović-Valašek i Josipa Vinkeševića Starogradske pjesme i plesovi. Uz tekstualno i audiobilježenje, za njezino očuvanje važne su i smotre, poput đakovačke, a od 2008. održava se i Smotra starogradskih pjesama u Šiškovcima.

GS Suzana ŽUPAN

 starogradske pjesme_i_plesovi4_2starogradske pjesme_i_plesovi2_2

Autori Smotre starogradskih plesova i pjesama u Đakovu Josip Vinkešević, Grad Đakovo, SAKUD Slavonije i Baranje i KUD Sklad starogradsku pjesmu žele dodatno približiti javnosti. Stoga u subotu i nedjelju, 12. i 13. svibnja u Skladovim prostorijama održavaju dvodnevni seminar, kada će biti obrađeno 20 starogradskih pjesama i isto toliko plesova. Svi koji žele naučiti pjevati i plesati više mogu doznati na 095 9103 113.

Tražilica

NAJGLEDANIJE vijesti

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!