min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

NAJNOVIJE

  • Vijesti
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

„Pozdrav proljeću“ i amaterima Grada Osijeka 1862.-2012.

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Srijeda, 14 Ožujak 2012 10:32

Povodom proslave 150. Obljetnice postojanja Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Osijek 1862.“ održat će tradicionalni proljetni koncert pod nazivom „Pozdrav proljeću“ i amaterima Grada Osijeka 1862.-2012.. Točno prije 150 godina, bez obzira na mijenjanje imena, društvo je stvorilo jaku tradiciju i obvezu. U brojnim KUD u manjim gradovima fluktuacija članstva je velika zbog odlaska mladih na studij, pa i u Osijek, tako da sastav KUD-a rijetko doživi plesačku i pjevačku zrelost. Nasuprot tome, fluktuacije u ovom ansamblu skoro da i nema. Od dječjeg uzrasta do "plesne mirovine" ogroman dio članstva ostaje vjeran ansamblu u kojem je startao. K tome, 150-godišnja tradicija naprosto nalaže visoku razinu i sva odricanja ali i prednosti koje donosi. Zato je osječki ansambl i plesački, a posebno pjevački, ansambl zrelih glasova i čvrstog koraka, na visokoj, moglo bi se čak reći, profesionalnoj  razini, dakako, u izvođačkom smislu i odnosu spram aktivnosti kojom se bavi: s profesionalnom preciznošću i šarmom koji daje amaterizam - užitak i toplina narodne pjesme i plesa.

Pozivamo Vas da nakon bijele zime dođete i pozdravite s nama proljeće. Ulaznice su u prodaji na blagajnama HNK Osijek, gdje je još ostalo nekih tridesetak ulaznica, zato se požurite i rezervirajte ih na broj 031/220-749.

plakat FIN

PROGRAM KONCERTA

PRIGORSKI PLESOVI

Koreografija i glazbena obrada: prof. Zvonimir Ljevaković

U selima neposredne okolice Zagreba još donedavno plesao se na svadbama starinski ples sukačko - ples svatovskih kuharica. Zatim slijede polka i drmeš, koji ima svoju varijantu drobničicu. Njena je značajka da se plesaču koji stoji u mjestu tijelo sitno, drobno trese. Nošnje su originalne.

 

„DA SI DIKO RUŽICA RUMENA“PLESOVI IZ BIZOVCA

Koreografija: Damir DoležalGlazbena obrada: Duško Topić

U Bizovcu nedaleko od Osijeka nedjeljom i za velike svece, pokazujući svoje bogato ruho, djevojke bi se spremile u veliku svečanu šlinganu nošnju, a snaše u tzv. šregove. Glavu su djevojke ukrašavale vencom. Uz veselo pocikivanje zaplesale bi onako sitno bizovački pevano, šareno, hopa cupa i kabanica kolo ili parovni ples srce moje i todore. Djevojke su pjesmom zadirkivale momke ne bi li otkrile koji koju gleda, jer o jeseni se valjalo udavati, a momci su im isto tako zadirkivanjem uzvraćali. Nošnje su originalne.

 

„MOJ DRAGANE I JESI I NISI“  Plesovi iz zapadne Hercegovine

Koreografija: prof. Vido Bagur

Nakon dugog pješačenja za svojim stadima po krševitim prostorima zapadne Hercegovine, pastiri se sastaju na posebnim sastajlištima gdje plešu, pjevaju, nadmeću se, ljubuju, proriču, bajaju. Plesovi se izvode bez glazbene pratnje, a plesači sami daju ritam udarcima nogom o tlo i slušajući zapovijedi kolovođe. Najpoznatiji takav ples je ˝trusa˝ jednostavnog koraka, ali vrlo naporna zbog sirove snage kojom se izvodi. Čitava koreografija sastoji se od niza raznih varijanti ˝truse˝, brojnih brojalica koje predstavljaju ostatke magijskog u folkloru, te vrlo specifičnog starinskog pjevanja jednostavnih napjeva. Nošnje su originalne.

 

BARANJSKI PLESOVI

Koreografija: Mihajlo Smoljanović, Glazbena obrada: Josip Andrić

Gotovo u cijeloj Baranji još su i danas dobro održani živahni narodni plesovi što su se donedavna izvodili uz gajde, a sada uglavnom uz tamburaški sastav. Nošnje su originalne.

 

FOLKLORNI ZBOR

xxx: Ponistra je drivo

Zapis i obrada: Dinko Fio

 

„KOLOVOĐO, DIKO NAŠA" DUBROVAČKO KOLO, POSKOČICA

Koreografija i glazbena obrada: dr. Ivan Ivančan

Kolo poskočica je stari ples iz dubrovačkog primorja, a izvodi se uz pratnju tradicijskog gudačkog glazbala lijerice. Plesala se najčešće na gumnu. Izvikujući komande, kolovođa od plesača traži izvođenje različitih plesnih figura, među kojima su najvažnije: mjesto, krilo, vjetar i o sebi. Dubrovačko kolo poskočica spada u same vrhove izvorne folklorne koreografije.

 

MEĐIMURSKA PISANA NEDJELJA

Koreografija: dr. Ivan IvančanGlazbena obrada: Božo Potočnik

Na prvu nedjelju po Uskrsu, tzv. pisanu nedelju u Međimurju sklapala su se svojevrsna pobratimstva i posestrimstva koja su smatrana jakom rodbinskom vezom. Ovaj običaj obavljao se uz kucanje uskršnjim jajima, uzvikivanjem prigodnih stihova, a poslije završnog čina svi odlaze na plesnu zabavu. Plešu se razni plesovi, a naročito se ističu igrajte nam japa, šopka tanc, lepe naše senokoše, kuritari i slično.

 

* * *

 

PLESOVI IZ BOSANSKE POSAVINE

Koreografija: Perica MijićGlazbena obrada: Duško Topić

Mnoga hrvatska sela oko Modriče uništena su u ratu i danas su napuštena. Tek u suton, kada kroz ratom opustošena sela zalahori vjetrić, svojim zvučanjem oživi sjećanja na ne tako davno vrijeme kada su momci pjevali kroz selo i išli djevojkama na sijelo. Narodne nošnje posuđene su iz fundusa Posudionice narodnih nošnji Zagreb i ne odgovaraju lokalitetu koreografije.

 

POSAVSKI PLESOVI

Koreografija: prof. Zvonimir Ljevaković

U istočnom dijelu hrvatske Posavine bio je običaj da u nedjelju pred Ivandan mlade djevojke idu kroz selo te pred svakom kućom otplešu poneko narodno kolo, poželjevši time domaćinima svaku sreću. U ovoj koreografiji vidjet ćemo tri starinska kola: staro sito, drmeš i posebno zanimljivi dučec. Nošnje su originalne.


„U BUNJEVCA SALAŠ BILI“

Koreografija: dr. Ivan Ivančan, Glazbena obrada: Ž.Bradić i dr. I.Ivančan

U žitorodnom kraju na sjeveru Bačke oko grada Subotice, gdje žive Hrvati Bunjevci, omiljeni ples je momačko kolo. U ovom se plesu muškarci neupadljivo natječu u plesanju. Na čizmama imaju pričvršćene zvečke (vrsta praporaca), a ženske imaju oko pojasa igrač (široku svilenu vrpcu). Prije stotinjak godina Bunjevke su za svoju nošnju kupovale skupe svilene i baršunaste tkanine lionskih tvornica svile u Francuskoj. U ovoj koreografiji prikazane su dvije kraće slike iz bunjevačkih svatovskih običaja. Nošnje su originalne.

 

TAMBURAŠKI INTERMEZZO

Mjesec

Obrada za tamburaški orkestar: Jerry Grchevich

Cvetje moje

Obrada za tamburaški orkestar: Duško Topić

 

„PODRAVSKI SVATI“

Koreografija: dr. Ivan IvančanGlazbena obrada: M.Makar i dr.I.Ivančan

Plesom, pjesmom, svirkom i nošnjom prikazano je nekoliko scena iz svatovskih običaja Podravine. Glavne su osobe u radnji mladenka, mladoženja, podsnehalje, stare majke i zastavnici. Rekonstruiran je običaj s početka prošlog stoljeća, a uz brojne plesove i prigodne svatovske pjesme najviše se ističe podravski drmeš. Posebnu dinamiku čitavoj koreografiji daju solistički nastupi protagonista. Nošnje su  originalne.

Tražilica

NAJGLEDANIJE vijesti

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!