min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

NAJNOVIJE

  • Vijesti
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

Predstavljanje tematskog broja časopisa „Kolo“ posvećenog pjesništvu vojvođanskih Hrvata

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Srijeda, 28 Studeni 2012 21:05

Tematski broj časopisa „Kolo“, posvećen suvremenom pjesništvu vojvođanskih Hrvata, bit će predstavljen u Subotici, u petak, 30. studenog 2012. godine, s početkom u 19 sati, u čitaonici Gradske knjižnice, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Izbor pjesničkih ostvarenja predstavit će pročelnik Odsjeka za slavenske jezike i književnosti red. prof. dr.Zvonko Kovač, glavni urednik „Kola“ mr. sc. Ernest Fišer i autor antologijskog izbora prof. Tomislav Žigmanov.

U „Kolu“, časopisu središnjice Matice hrvatske za književnost umjetnost i kulturu, u dvobroju 5-6 za 2010. godinu, „Tema broja“ posvećena je suvremenom pjesništvu vojvođanskih Hrvata (str. 73-127). Predsjednik varaždinskog ogranka Matice hrvatske i glavni urednik „Kola“ Ernest Fišer povjerio je izbor ravnatelju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, književniku i publicistu, Tomislavu Žigmanovu, koji je napisao kratki predgovor i prateće bio-bibliografske jedinice.

U izboru je zastupljeno 20 hrvatskih pjesnika iz Vojvodine sa 73 pjesme, a pjesnici su sa svojim pjesmama poredani kronologijskim redoslijedom – od najstarijega do najmlađeg: Fides Vidaković, Lazar Merković, Tomislav Ketig, Matija Molzer, Josip Temunović, Marko Vukov, Petko Vojnić Purčar, Jasna Melvinger, Branko Jegić, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Ilija Žarković, Lazar Francišković, Marko Kljajić, Josip Dumendžić, Mirko Kopunović, Ante Vukov, Zvonko Sarić, Blaženka Rudić i Tomislav Žigmanov.

crtavijesti

Pjesništvo Hrvata u Vojvodini postoji, što na narodnom jeziku, što na hrvatskom književnom standardu, više stoljeća. Do uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, to jest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, to je pjesništvo imalo relativno zasebne procese razvoja, mijene u trajanju, doticaje s književnošću u matici te raznoliku međusobnu komunikaciju. To je posljedica činjenice što su Hrvati u Srijemu, Banatu i Bačkoj u današnjoj Vojvodini bili dionici različitih upravno-državnih prostora: srijemski su živjeli u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji i bili administrativni dio Hrvatske sve do konca II. svjetskog rata, a bački i banatski su Hrvati do 1921. godine živjeli na području ugarskih županija, pa je razumljivo zašto su veze posljednjima i nekakva involviranost u književnost matičnog naroda bile dosta dugo raritetne i sporadične.

Tražilica

NAJGLEDANIJE vijesti

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!