min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

NAJNOVIJE

  • Tradicija
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

Veze Bačkih Šokaca s Šokcima Srema, Bosanske Posavine i Srednje Bosne drugi dio

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Ponedjeljak, 06 Veljača 2012 08:59

Na izravne veze još od vrimena dolazka u ove krajeve izmed Šokaca u Bačkoj i oni u Sremu tj. u ovom slučaju u mojoj Cvelferiji upućuje nas kratak pasus u knjigi fra. Bernardina Uniya «Historija Šokaca, Bunjevavca i Bosanskih franjevaca « koji je veoma zanimljiv a glasi «Bilo je 1400 Gradovarčana koji su prebegli u Bač i okolinu: Vajsku, Bođane i Plavnu, …….. a pretpostavljamo da su se Gradovarčani, koji su došli u Bač, nastanili u Drinovcima, Bošnjacima i Otoku. …………………………………………To možemo pretpostaviti, jer je redovnički zbor održan 1723. godine u Velikoj poduzeo mere da se sveštenstvo iz Drinovaca , Otoka i Bošnjaka, koje je pripadalo bačkoj župi, priključi Iločkoj, a oni iz Sonte, Santova i Monoštorsega, bačkoj župi.» Autor pod ovaj pasus stavlja bilješku koja se odnosi na «Historia conventus Baciensis» Gledajući ovo s povisne strane potom i s crkvene tj. povisti franjevačkog reda na ovim našim prostorima navod je veoma značajan, al ipak nije ko taki više nigdi pronađen nit potvrdi, te bi isto bilo veoma potribno i dokazat te potkripit s novim spoznajama. Pavo Živković s filozofskog fakulteta u Osiku u svojoj knjigi «Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVII stoljeća» piše; o masovnom iseljavanju puka iz Bosne od 1512. posli pada Srebreničke banovine, kada je pala Turcima u ruke i Semberija, u Posavinu, Slavoniju, Srem i Bačku. Pišući o franjevačkim samostanima u Gornjoj i Donjoj Tuzli autor navodi da su napustiti od fratara koji su poveli puk na sjever priko Save, sve do Sombora i Subotice. Konačnim padom i Bosanske Posavine tj. velikaša Berislavića 1537. Hrvati napušćaju Posavinu u koju Turci naseljavaju Vlahe. Dolaskom mirniji vrimena pučanstvo Posavine se dilom vraćalo u istu koju su u velikom broju napustili privremeno 1692., a s njim i franjevci koji su obnavljali župe. Dalje autor piše o naseljavanju mista od Babine Grede do Gunje i Vivkovačke te Đakovačke  i Našičke okolice s pučanstvom, poslim oslobođenja Slavonije od Turaka. U svojoj drugoj knjigi «Studije iz povijesti Bosanske Posavine, Usore i Soli» bliske tematike, dr. Živković iznosi jedan zanimljivi podatak koji glasi »Stanovništvo naselja: Domaljevac, Tolise, Donje Mahale, Oštre Luke i Kostrča ima, prema nekim rodovima(familija) šokačko i bunjevačko podrijetlo, a u Bosnu su, kako se smatra, došli nakon Rakocijeve bune u Mađarskoj 1703-1708 godine. Rod Mikića iz Kostrča, na primjer, živio je nekada na lijevoj strani Dunava u Bačkoj, i prema predanju, kad su otuda počeli da bježe, sahranili su jednu djevojku u rijeku Dunav.» Autor ovaj zanimljivi i nadasve vridan podatak citira iz dila  Milenka Filipovića « Prilozi etnološkom poznavanju severoistočne Bosne». Priseljavnje Šokaca iz Bačke u Bos. Pos. spominje navedeni Filipović i u svome drugom dilu imenom «O imenu «Šokac»- «Šokci» di stoji (inače ćirilicom pisano) «Šokci i Bosanskoj Posavini (bivše nahije gradačačka i derventska), ako ne svi, ali svakako većinom poreklom su od onih Šokaca koji su posle Rakocijevog ustanka u Ugarskoj (1704.-1711.) kada su i sami mnogo stradali, napustili Bačku i prešli u Bosansku Posavinu» Veoma zanimljivo dilo o Baču, Bačkoj i Šokcima je zasigurno ono dr. Sekulića « Drevni Bač» u kojemu se ne spominju Šokci u Slavoniji i Sremu al stoji ovaka pribilješka pod br. 268. «Kad je riječ o franjevcima i Šokcima treba imati na umu slavonsko-baranjske šokce i bačke duž Dunava kao cjelinu.» Nesklon Šokcima kao dilu Hrvatskog naroda Ivan Ivanić godine 1894. u svojoj knjizi «O Bunjevcima povesničko-Narodopisna rasprava» na jednom mistu piše, da je dolazilo do iseljavanja u Slavoniju i to u vrime kada su oduzimane šume te se nisu smile svinje više žirovat. Tako da je puk iseljavo u Slavoniju u okolicu Vrhpolja (mislim Vrpolja) di su krčili šume. Na mista i u kuće iseliti šokaca dolazili su Njemci, koji tu do tad nisu obitavali. Zanemarimo nesklonost autora da u svojoj raspravi gleda šokce ko pripadnike Hrvatskog naroda, al je za ovu temu podatak o migraciji stanovništva u okolinu Vrpolja u  Slavoniji bitan. Isti autor u svojoj drugoj knjigi pisanoj ćirilićnim pismom 1899. god. «Bunjevci i Šokci» također ne minjajuć svoj stav o i odnos napram Hrvatskog naroda u Bačkoj kada piše o ukinuću vojne službe u Bačkoj 1743. navodi » …….a Šokci se iseliše u Trojednicu u tadanju vojničku krajinu, a neki i u Banat 1749 godine.» Veliki mecena i onodobni ministar za školstvo i vjeru s kraja 19. stoljeća u Hrvatskoj Isidor Kršnjavi tražeći osobno pogodne eksponate za veliku Austrijsku gospodarsku izložbu u Trstu 1885. godine bivši u selu Retkovcima zapisa» Ta Bačvanka iz Sonte imala je u kući nekoliko ćilimah i mali i veliki sve pravimi, naravnimi bojama bojadisanih.» iz daljnjeg teksta je vidljivo da se obitelj iz Sonte tek nedavno doselila. Možemo se pitati danas, di su te obitelji  Hrvata Šokaca iz bačke danas, i dati odma odgovor; sjedinile su se sa okolnim pukom i to veoma lako i bezbolno, kad su iste već bile  narodnošću Hrvati, vjerom, Katolici i jezikom, Ikavci  ko Slavonski i  Sremski Hrvati Šokci. Jedna od brojnih predaja o stanovništvu i selu Bošnjacima a objavita u listu «Seljačko ognjište» govori o tome kako su njiovi preci naselili misto Grabovo kod Sotina te jedan tal vratio natrag pod Savu a jedan ošo priko Dunava i naselio Plavnu i Vajsku.

Dame i Gospodo u našim Cvelferskim selima u malo kojemu da nema ponika obitelj iz Bačke. Tako osobno kod moji predaka po maminoj strani je predaja da je iz bačke došo momak i unišo u njiovu Bradić kuću koja je bila bez muškog potomka, probo sam tražiti po maticama rođeni il vinčani al nisam našo ništ, jer se događaj zbio zasigurno u ranim 1700-tim. U selu Drenovcima jedna obitelj Pavošević nasi nadimak «Bođankini» u Đurićima su Bartolovići «oni što su davno došli iz bačke». Skupljajuć razne seoske priče čuo sam da su u moju Vrbanju dolazili Bačvani «tu odma priko Dunava» udarat ciglju tj. pravit istu, a naš svit kažu da je išo brat melj (hmelj) priko Dunava.

Ne samo da su se veze Hrvata Šokaca iz bačke s Hrvatima Šokcima u međurječju Save i Dunava svodile  na ovdi opisano već je postojala i veoma jaka veza po književnoj strani o čem piše pok. Juraj Lončarević. Kad govori o Josipu Andriću koji je u Bukinu rođen a odrasto u Moroviću i ostalim književnicima, ko Matošu, i još ponikim iz te plejade, autor citira Isu Velikanovića koji kaže »S Bačkim Hrvatima, Bunjevcima i Šokcima mi i jesmo isto. Ikavsko narječje, obačaji i pjesme, značaj, oblik glave, sve isto.»

Poštovani evo s ovom mišlju književnika Velikanovića bih i završio zafaljujem na pažnji.

Tražilica

NAJGLEDANIJE

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!