min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

NAJNOVIJE

  • Tradicija
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

Tambura u Šokaca

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Utorak, 14 Veljača 2012 22:03

U Hrvatskoj se tambura do 1848.godine svirala isključivo kao solističko glazbalo (tzv. tamburica samica), a nakon toga počeli su je svirati skupno, pa se počinju formirati tamburaški sastavi.

Tambura samica je instrument sa četiri žice, dugog vrata i malog korpusa. U početku samica je bila pastirski instrument. Čuvajući stoku pastiri su prvo sami izrađivali tambure, te ih onda učili svirati.

Naziv tambura dobila je od arapske riječi - tambur, koji je u naše krajeve donijeli Osmanlije u vrijeme vladavine ovim prostorima.

Najstariji do sada poznati zapis folklorne glazbe koji se veže uz Slavoniju, objavljen je 1789. godine kao dodatak epskoj pjesmi Antuna Ivanošića. Naslov : ,,PISMA KOJU PIVA SLAVONAC UZ TAMBURU A LICSANIN ODPIVA OD UZETJA TURSKE GRADISHKE ILITI BERBIRA GRADA''.

Do tada je na ovim prostorima najzastupljeniji tradicijski glazbeni instrument su bile gajde. 
Dokaz tome je ; prigodom postavljanja biskupa J.J.Strossmayera za velikog župana u Osijeku 1861. godine svirala su četiri gajdaša. Evo što u monografiji ''Otok'' J.Lovretić piše o gajdašima i tamburašima: ''I u Otoku su gajdaši najvećma seljaci, dok su momci tamburaši''.

Prvu knjigu u Slavoniji o tamburaškoj glazbi objavio je Mato Topalović, autor knjižice ,,Tamburaši ilirski iliti perva kitica narodnih ilirskih pesama'' u Osijeku 1842. godine.

U doba hrvatskog narodnog preporoda i buđenja nacionalne svijesti snažno je pojačalo zanos Slavonaca za tamburom još više. U Osijeku kao kulturnom središtu Slavonije, 1847. godine mladi gradski službenik Pajo Kolarić (1821 - 1876.), zadojen narodnim duhom, osnovao prvi građanski tamburaški zbor od šest članova i prvi počeo skladati za tambure.

Uz dobar tamburaški sastav svirala je violina, tambura samica, dvojnice a posebno gajde. Smjenjivali su se naizmjenično tambura samica i tamburaški sastav, gajde, dvojnice te kasnije i violina, (većinom u srijemskom štihu i kod cigana tamburaša). Iz arhive TD ,,Pajo Kolarić'' iz Osijeka saznajemo da je 1936.godine izlazila (tiskana) brošura ,,Hrvatska tamburica'', dva broja godišnje, a preplata je iznosila tadašnjih 80 din.

Inspiriran tamburaškom glazbom likovni umjetnik akademik Predrag Goll iz Slavonskog Broda, napravio je od 1983.godine monumentalnu ediciju 50-ak radova, pod nazivom ''Šokci i tambure''.

Kako kaže naš etnomuzikolog Antun Ferić ; Ovaj zapis posvećujem svima onima kojima tamburica predstavlja dio tradicije, a ne samo odraz još jednog prolaznog trenda.

,,Mili bože al' se kolo praši kad' sviraju pravi tamburaši''

Tambura je uz frulu, dvojnice i gajde, šokačko narodno glazbalo. Nekada se svakodnevno po našim šokačkim selima viđali svinjare i govedare, gdje idu za svinjama i marvom i udaraju u tamburicu. Cilik tamburice sazivlje cure u kolo :

,,Idu lole šorom pjevajući,
i dozivlju cure na tambure.''

                                                   ,,Tamburice sa četiri žice,
                                                     igraj curo, dok je pletenice.''

Uz tamburu se pjeva, uz tamburu se igra.Tamburica ječi, ciliče, bruji.

,,Našim šorom tamburica ječi,
  to je lola ide od volova.''

                                                   ,,Kad moj dragi u tamburu svira,
                                                    tanka žica u srce me dira.''

  ,,Našim šorom tambura cilika,
    to je dika ide iz šljivika.''

Tamburica dovađa Šokca u ekstazu :

,,Čim čujem tambure,
  zaboravim ja na sve...''
                                               ,,Čim čujem tamburice glas,
                                                zbogom majko i sestrice,
                                                ja ostavljam vas.''

Tražilica

NAJGLEDANIJE

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!