min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

NAJNOVIJE

  • Tradicija
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

Bećarac

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Utorak, 14 Veljača 2012 21:48

Bećarac je oblik narodne pjesme porijeklom iz ruralne Slavonije, odakle se njegova popularnost proširila do južne Mađarske i širom Vojvodine. U obliku je dvostih koji se sastoji od dva deseterca čije se zadnje riječi rimuju. U studenom 2011. UNESCO je upisao bećarac u svoju popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Svi bećarci imaju istu melodiju od 24 takta i pjevaju se uzastopno. Glavni pjevač pjeva prvi stih, a slušatelji ga ponavljaju uz melodijsku varijaciju. Drugi stih je humoristična antiteza prvom i obično završava smijehom pratećih pjevača.

Tematski, bećarci su humoristične, satirične i često vrlo lascivne pjesme čiji je cilj nasmijati i vrlo su popularni na manje formalnim proslavama.

Šokadijo kolijevko bećara

Reče davno naš M.A.Reljković da su Slavonci po prirodi pjevači. Naravno, nije pri tome mislio na note, ili barem ne samo na note. Znao je on koliko je Šokac vičan svaki Bogom dan i dan i sve što se u njemu događa pretvori u stih, pjesmu, a onda, kad se zgoda ukaže, i uz tamburicu taj stih i otpjevati. Jedna je melodija danas nadaleko poznata - bećarac.1

Jesu li Šokci, grencerski soldati, paori ili civili pjevali bećarac u doba Matije Antuna Reljkovića (druge polovine 18.stoljeća) ? Istina, Reljkovićev ,,Satir'' ne bi možda ni izašao da nije bilo slavonskih bećara koje on prekorjeva i uči ih pameti. Ali mi nemamo zabilježenih bećarskih pjesama iz onog vremena, a ne znamo ni melodiju tadašnjeg eventualnog bećarca. Pouzdano možemo pratiti bećare i bećarce tek posljednjih 70 do 80 godina 19. stoljeća, jer o njima ima više pisanih dokumenata s tekstovima pjesama, a postojali su i svjedoci koji su još pamtili kako se bećarilo potkraj 19. i početkom 20. stoljeća i kakva je melodija bećarca.

Kako ćemo definirati što je bećarac? Bećarac, to je, po melodiji, bećarska himna čiji je skladatelj nepoznat. Kažu da je on nekada ponikao među veselim i raspusnim redovnicima, u srijemskim samostanima, iz neke crkvene melodije. Druga opcija, da je nastao u slavonskoj Vojnoj krajini, kada su graničari kratili vrijeme po čardacima. Ne pjeva se on svuda i svagdje. Svirači (tamburaši) točno znaju u kojem ga momentu treba da zasviraju. Oni nastupaju s bećarcima kad hoće izazvati kulminaciju lumperajskog raspoloženja. Tada nastupaju eksplozije, ruše se astali, pršti staklo, bećari padaju u trans. Ne smije se nikako zaboraviti himnički karakter te melodije.3

Za pjesmu su postojali samo za to određeni dani i događaji. Pjesme su nastajale uz tkalački stan, na prelima, u bećarskim lumperajima po mračnim sokacima. Plesalo se, pjevalo i sviralo ne samo na svadbama, crkvenim veseljima, vašarima itd. , nego od Uskrsa do prve nedjelje te od Božića do Rokova. Spominju se nedjelje i blagdani kao određeni dani za veselje, te u svakoj prigodnoj situaciji, za vrijeme i poslije rada.


Ipak, bećarci, drago i bogato naše kulturno nasljeđe, naša predajna usmena baština, ne odumire i ne gubi na svojoj svježini. Bećarac je ostao u narodu, prenosi se s koljena na koljeno, iako su iščezli bećari raspikuće ,,od ranga''.

1.) Slavko Janković, Šokačke pismice
2.) Ante Kovač, Razmišljanja o bećarcu i bećarima, MH Županja, zbornik, 1971.g.
3.) Mladen Leskovac, Bećarac, Novi Sad, 1958.g.

Primjeri Bećarca

Priko šora pruzio se lanac
ide lola i piva becarac.

Kad becari šorom zapivaju
pendzeri se širom otvaraju

Becari se ne zeniju mladi
Becaruju dok im ne dosadi

Svaka cura voli tamburaša
a berdaša i cura i snaša.

Alaj volim kad tambure jece
pusto srce ni vecerat nece

Lazu zene da nisu ljubljene,
ostarile, pa zaboravile.

Tražilica

NAJGLEDANIJE

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!