- Tradicija
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- 10
Crtice iz prošlosti
Prije otprilike tri stoljeća ''slijepo crijevo'' svinje ili tzv. kulenica počela se nadijevati brižno odabranim i začinjenim najboljim djelovima mesa. Svinja mora biti stara od jedne do dvije godine i teška 140 - 160 kg, pravilno hranjena. Za kulin se odabiru prvenstveno leđni dijelovi mesa, a tek zatim but, plećka ili vrat. Mesu se doda i nešto tvrde leđne slanine. Meso se mora dobro ohladiti i ocijediti (na 5 stupnja C, 1 - 2 dana), a zatim se melje ili još bolje nasjecka nožem. Od začina mesu se dodaje sol, domaća mljevena crvena paprika i bjeli luk. Kulin se suši u prozračnom tavanu ili pušnici sa postepenim doziranjem dima. Zatim se dozrijevanje čeka u podrumu.
Naziv kulen ili kulin ?
Ovu dvojbu smo brzo rješili uz malo truda istraživanja. Naime istraživanje o nazivu slavonskog domaćeg kulinarskog specijaliteta objavio je Mate Putrić u članku ,,Večernjeg lista'' objavljenoga 1975.godine. Tako dolazimo do saznanja da je izvorni oblik ili naziv kod šokaca ikavaca - KULIN, a kod šokaca zapadno ekavaca KULJEN. Današnji naziv KULEN, dobio je naziv oko 1923.godine,
kada je mesna industrija ,,Gavrilović'' započeo industrijsku proizvodnju, a naziv su mu preimenovali zaposlenici pravoslavni Vlasi iz okolice Petrinje.
Naši Šokci majstori su pravi, dobro rade
kad to mnogi znade. Pravit kulin, lipe kobasice,
krojit šunke a i krvavice. Bog im dade za taj poso dara,...
Npr. : kulin -arstvo, a ne kulen-arstvo.