min kulture header potpora 2015SPfacetwityouvim

logo-banner

reklama banner_top_header_em.png

 

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

NAJNOVIJE

  • Tradicija
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10

Povijest sela slavonske Posavine

  • OBJAVIO:  Šokački Portal (Kontakt email: redakcija@sokacki-portal.com)
  • DATUM OBJAVE:
  • Utorak, 14 Veljača 2012 19:08

Ovaj članak posvećujem crticama iz povijesti o nastanku sela (naselja) u slavonskoj Posavini.

U istočnom dijelu Brodsko-posavske županije danas se nalaze naselja Slavonski Šamac, Kruševica, Gundinci, Sikirevci, Beravci, Jaruge, Velika Kopanica,...Iz povijesnih dokumenata nalazimo zapise pojedinih naselja (selišta) na ovome prostoru. Najstariji popis ovoga područja je iz 1506.god. (Canki), gdje je zabilježen posjed kastela Kostroman sa 13 naselja ; Liskovac, Drinje, Vrbica, Babagerenda, Rastić, Saski Štitar, Krašci, ... 

BABINA  GREDA

Od ovih naziva selišta očuvalo se Babina Greda. Prvi put se u dokumentima spominje selo Babina Greda 1458.godine kao ,,Possessio Babagerenda'' u posjedu plemićke obitelji Botos (Botoš) iz Ugarskog mjesta Harapkoi. Staro selište je bilo pored rijeke Save u neposrednoj blizini kastela Kostroman, utvrde barskog tipa. Kastel Kostroman vuče porijeklo iz antičkog doba pod nazivom Castrum Romanium, pored nekadašnjeg naselja Vrbica na Savi, gdje je bila romanička crkva sv.Dionizija. Kastel Kostroman posjedovao bosanski ban Borić koji je taj posjed prepustio viteškom redu Templara, a potom su u njemu bili red Ivanovaca koje su uništili Tatari u svojem pohodu. Kasnije je na ruševini crkve sv.Dionizija podignut franjevački samostan Vrbica na Savi. a posjed od 13 naselja držala je Ugarska plemićka obitelj Botos, poto prodali plemićkoj obitelji Gorjanski. U tursko doba 1571.godine selište Babina Greda imalo je 31 kuću, pripadalo je Srijemskom sandžaku i nahiji posavje. Nakon oslobađanja slavonske Posavine od Turaka uspostavita je vojna granica na rijeci Savi, tako je 1697.god. vojna komisija o brojnom stanju vojske u Babinoj Gredi zabilježila 50 konjanika (husara) i 150 pješaka graničara (hajduka). Tada je zapovjednik u Babinoj Gredi bio kapetan Daniel Gottfried. U vrijeme ustroja Vojne krajine 1702.godine zabilježeno da Babina Greda ima 65 kuća, dva selišta staro kod opkopa na Savi 30 kuća, te novo na Beravi sa 35 kuća.

NOVI GRAD na Savi

Današnje selo Novi Grad na Savi ima dugu povijest. U blizini današnjeg sela spominje se posjed župnika Dormanovac (ili stari naziv utvrde Dor ? ) ili Novo selo, isto : Plebanus possessio Dormanoch alius Wyfalu. U raznim povijesnim dokumentima i kartama različito je ubilježen naziv ; kaštel - Wywar ( Novi grad), Novum castrum Derskonch 1408., Castelloni de Wywar 1414., Locus castri Wyuar vocati 1432., Novum castrum 1477.-78., u posjedu plemićke obitelji Gorjanski pripadalo Požeškoj županiji. Castrum Wywar 1500., već u posjedu Lovre Iločkog.

KUPINA

Najstariji zapis imena sela Kupine nalazimo u popisu 1565.godine Qupina ( Engel,p 106) južno od Divoševaca sa zeminom svećenika Ivaniša, pripada spomenutom.

VRBICA na SAVI

Naselje Vrbica na Savi spominje se prvi put 1244.god., Verbicastaro selište istočno od današnjeg Slavonskog Šamca ;1244./375: qct salix ...que. Iz povijesnih dokumenata ; Sinovi Ištvana (Ivana) Garaija Pavao i Andrija-ban isplatili su trećinu bratu Ivanu Butusu (Botoš) do tada imanje nepodjeljeno.Pripadalo 1491.- 1506. godine Babinoj Gredi i Kostroman sv.Dionizije. U hataru se kasnije nalazio Franjevački samostan Vrbica, pripadao kustodiji Ozora (županija Tolna u Ugarskoj), prema popisu iz 14.st. Vrbica na Savi. Od 1550. god. u nahiji Posavje. Prema popisnoj listi (Tapu Defter) Srijemskog sandžaka 1571.god. naselje Vrbica imala je 7 kuća. (B.McGowan).

SIKIREVCI

Nastanak sela Sikirevaca vezujemo uz nekoliko povijesnih saznanja. Zabilježena seoba Šokaca iz bosne u Slavoniju te dalje u Ugarsku bila je i 1538. do 1540.godine, tako iz franjevačkih zapisa vidimo da su osnovana naselja u slavonskoj Posavini među kojima ; Sikirevci, Kopanica, Gundinci, itd. Godine 1540. među popisom Brodskog kadiluka zabilježena je skela na rijeci Savi pod nazivom Sikirevaci. U tom popisu navodi se ; Džemat kršćana spomenute varoši. Carski has, povjeren upravitelju Andriji'' (...) ''Skela Brod, Sikirevci, Novi, Dubočac i Sapca...'', '' Sada su prema carskoj naredbi utvrde što pripadaju tim skelama porušene...''itd.  To je svega četiri godine kako su Osmanlije zauzele Slavoniju. Prema rukopisu vlč.Petra Rakitić u kronici ,,Sarod Rakitića'' iz 1820.godine, o nastanku i nazivu sela Sikirevaca piše; ''U istom Sikirevczu tako imenovanu ili što su oni seljani od postanka okosice il sikiraši bili, ili od sičiva mloge šume, od koje se do skora naokolo panje crnilo, rekoh tako imenovanu, a naselitu poslije sužanjstva Bosanskog godine 1475. i kasnije umnažanu godine 1700...''U tursko doba Sikirevci su se razvili u varoš u kojemu 1579.god. bile 31 kuća 8iz popisne liste Tapu Defter) Požeškog sandžaka, nahija Ravne. Iz objavljene građe dokumenata iz Vatikanskog arhiva za 17.stoljeće nalazimo zapis iz 1647.godine o obilježavanju granice područja Bosanske (đakovačke) biskupije; ...Ad primum : Procuratores asserunt confinia Diacovo esse a flumine Savo, ubi est situm oppidum seu villa parva Sicherevaz (Sikirevci) usque ad oppidum Osich...'' U kratkom prijevodu - od rijeke Save, tj. utvrde ili malog imanja Sikirevci, pa linijom sve do Osijeka. Poslije oslobađanja Slavonije od Turaka, prema Komorskom popisu naselja i stanovništva 1698.god., nalazimo i opis vojnog graničarskog sela Sikirevci (Szekirevacz); ,,... Selo ima 34 bolje kuće podignute od pruća, omazane ilovačom, dijelom pokrivene daskama, a dijelom od kore drveta, te jedno cijelo napučeno selište....''. Prilikom ustroja Vojne krajine tj.Granice na Savi 1702.godine među graničarskim selima zabilježeni su i Sikirevci sa 28 kuća, 24 sposobna muška graničara, te 235 jutara obradive površine i 65 jutara livada. 

 

Tražilica

NAJGLEDANIJE

IZDVOJENO IZ ARHIVE


ISSN broj elektroničke publikacije: 1848-8072 Izrada i održavanje: ETNO MEDIA 2012-2015 Sva prava pridržana!